l. vis legis pravno: zakonska sila, sila zakona.
l. vigilantibus leges sunt scriptae pravničko načelo: zakoni su pisani za oprezne, tj. zakone treba poznavati da se ne bi o njih grešilo, ili: da bi čovek mogao štititi svoje pravo, treba da ga budno čua.
l. venia legendi v. venija docendi.
imenica Ugib, ugnutost.
l. tres faciunt collegium trojica čine kolegijum, trojica su potrebna pa da bude kolegijum, tj. trojjica pretstavljaju telo sposobno za donošenje odluke ili resude (stao pravno načelo).
muški rod Telegraf koji odmah piše reči depeše.
ženski rod (medicina) Omarica, udar toplote.
ženski rod Božji udar; med. kaplja koja odmah zadaje smrt.
muški rod (telekomunikacije) Saopštenje putem telegrafa, brzojav, depeša.
muški rod Spoj prijemnog aparata sa fonografom, čiji voštani valjak automatski beleži govor, tako da se može ponoviti.
Operateri na slanju depeša.
muški rod Telegrafist.
muški rod Službenik koji šalje i prima brzojave.
glagol Javljati telegrafom, javiti telegrafski, brzojaivti, depeširati.
glagol Javljati telegrafom, javiti telegrafski, brzojaivti, depeširati.
ženski rod Telegrafija.
ženski rod Brzo dostavljanje vesti na daljinu pomoću telegrafskih aparata, brzojavljanje.
muški rod Svaka optička, akustička ili elektromagnetna naprava za brzo dostavljanje vesti na velika odstojanja; Ustanova koja šalje i prima brzojave.
ženski rod Uticaj prve muške jedinke na sve kasnije rođene jedinke (naučno dokazan).
pridev Koji na TV izgleda bolje nego u prirodi.
lat. sub lege libertas pravni: sloboda u granicama zakona.
muški rod Telegraf koji radi sistemom znakova mašine za stenografiranje, u minutu može da pošalje do 4reči.
ženski rod Optička telegrafija kod koje svetlosni zraci prolaze kroz jednu izbušenu metalnu ploču, koja odgovara Morzeovoj azbuci, i kroz prizmu raspadaju se u pojedinačne spektre; primalac vesti takođe posmatra kroz prizmu.
muški rod Proricanje iz kocke.
Kipovi rvača koji su se uhvatili u koštac; grupe sastavljene od više kipova i reljefa, npr. Laokon, Nioba; spojene glave i slike poprsja na novcu.
muški rod Pohara crkve, svetotatstvo; orkvrnjenje, povreda svetinje; bezboštvo, bogohulstvo. (lat.)
muški rod Svetogrđe, povreda svetinja, bezboštvo, bogohulstvo, oskvrnuće verskih obreda, bogohuljenje (lat.)
muški rod Onaj koji hara crkvu, oskvrnilac svetinje, obesvetilac; bezbožnik, bogohulnik. (lat.)
glagol Relegirati (lat.)
glagol Udaljiti, isključiti (sa univerziteta), isključiti, isključivati, odstraniti, odstranjivati; prognati, progoniti, izagnati, izgoniti (lat.)
ženski rod Proterivanje, prognanje (iz države, grada); udaljenje, izgnanje (sa univerziteta). Isključenje, privremeno ili stalno iz neke škole, naročito iz visoke škole; Progonstvo, izgon, proterivanje, egzil, deportacija, konfinacija; Izdvajanje, odbacivanje nekorisnih sastojaka neke mase ili nekog poljoprivrednog proizvoda (lat.)
ženski rod (medicina) Uzetost živaca leđne moždine.
(lat. ratio legis) prav. osnova zakona, zakonski osnov; duh i cilj zakona.
nlat. publicum collegium Javno predavanje na univerzitetima i visokim školama.
ženski rod (medicina) Uzetost lica, uzetost ličnog živca.
str. Ono što je unapred rečeno, stvari koje služe kao potsetnik, prethodne napomene, predgovor većem delu, uvod, priprema za ulaženje u neku nauku; na velikim školama: pripremna predavanja. (grč.)
muški rod Papski namesnik u jednoj pokrajini nekadašnje crkvene (papske) države.
glagol Povlastiti, povlašćivati, dati (ili davati) povlasticu, davati prvenstvo, dati prvenstveno, izuzetno (ili naročito) pravo; narodno obdariti. (lat.)
imenica Glagolska imenica od privilegovati (lat.)
pridev Povlašćen, koji ima prvenstvno pravo; naročito obdaren. (lat.)
glagol Privilegovati, privilegirati (lat.)
pridev Povlašćen, koji ima prvenstvno pravo; naročito obdaren.
glagol Povlastiti nekoga, dati mu veća prava nego drugima, pretpostaviti nekoga nekome; isto i privilegisati (lat.)
pridev Privilegovan (lat.)
ženski rod Zakon kjoji se odnosi samo na pojedinu ličnost (kod Rimljana); naročito, izuzetno, isključivo pravo, povlastica; prednost, prvenstvo, preimućstvo; prirodni dar. (lat.)
lat. privilegium prioritatis Pravo prvenstva, prioritetno pravo.
muški rod Isključivo pravo na nešto, povlastica, prednost, pogodnost, povlašćenost (lat.)
glagol (pravo (nauka)) Zaveštati unapred, zaveštavati unapred. (lat.)
muški rod (pravo (nauka)) Zaveštanje napravljeno unapred, nešto unapred zaveštano.
lat. portio legitima pravo. deo koji nekome pripada po zakonu, zakoniti deo.
ital. poco alegro muzički: malo brže, malo življe.
Poruka u obliku zamotuljka koji se šalje dejstvom vazdušnog pritiska kroz cevi.
muški rod Putnik, hodočasnik, hadžija (lat.)
ženski rod Telegrafija čiji bi znaci imali da budu razumljivi svim narodima.
ženski rod (medicina) Uzetost odgovarajućih delova gornje i donje polovine tela, npr. obeju nogu, obeju ruku, oba oka (kao posledica oboljenja leđne moždine ili mozga). (grč.)
muški rod Bolesnik od paraplegije (grč.)
muški rod Telegraf koji može da prenosi i rukopis, poteze, crteže itd.
ženski rod (medicina) Opšta uzetost, potpuna uzetost.
ženski rod (medicina) Kaplja u celom telu, opšta uzetost tela. (grč.)
ženski rod Paraliza, uzetost nepca (lat.)
muški rod Skupljanje kostiju; zbirka kostiju.
muški rod (lično) Rusko muško ime.
ženski rod (medicina) Uzetost očnog mišića.
ženski rod Telegrafija pomoću podmorskog kabla.
lat. nulla poena sine lege nikakva kazna bez zakona; pravno: načelo zakonitosti u pogledu kazne, po kome se kazna može utvrditi samo zakonom i primeniti jedino na dela za koja je zakon unapred rekao da će biti tom kaznom kažnjena
pridev (računari) Ne baš protivzakonito, više nedozvoljeno. Programeri u porukama koriste reč nelegalno da bi poruke zvučale oštrije. To u stvari znači d ste pokušali da uradite nešto što nije dozvoljeno.
glagol Naslanjati se na što punom težinom.
ženski rod (medicina) Uzetost samo jednog uda ili samo jedne grupe mišića. (grč.)
pridev Odviše trom, previše spor.
ženski rod (medicina) Malo zapaljenje.
pridev Živototvoran.
ženski rod (medicina) Nepotpuna, jendostrana uzetost.
muški rod (lingvistika) Samo jednom rečeno reč koja se samo jednom javlja (naročito kod starih klasika).
ženski rod (medicina) Uzetost jezika; glosoliza.
muški rod Berba cveća; Zbirka odabranih štiva (iz dela), antologija.
muški rod (medicina) Bolom praćeno zapaljenje ćeličnog tkiva usled zaraze izazivačima gnojenja (obično prelazi u gnojenje i stvaranje apscesa).
ženski rod (medicina) Zapaljenje vezivnog tkiva, predstavlja akutno gnojno zapaljenje vezivnog tkiva (potkožnog, međumišićnog) neograničeno opnom.
ženski rod (medicina) Zapaljenje.
muški rod Čovek hladne krvi, čovek koji se teško uzbuđuje, hladan, ravnodušan, neosetljiv čovek.
ženski rod (medicina) Vodeni ili sluzni otok.
pridev Pun žitke sluzi; hladnokrvan, neosetljiv, ravnodušan, trop, nedelatan; flegmatičan temperament v. flegmatik
ženski rod (medicina) Sluzava groznica.
ženski rod (medicina) Sredstva za izbacivanje sluzi (šlajma).
ženski rod Kod starih hemičara: vodnjikavi ostatak destilacije neke alkoholne tečnosti; danas: alkoholom siromašni sirovi špiritus; kod starih medicinara: tobožnja sluzasta krv kao osnova flegmatičnog temperamenta; otuda: prirodna neosetljivost i tromost, hladnokrvnost, ravnodušnost.
ženski rod (medicina) Uzetost ždrela; faringolizis.
pridev Za ljude: otmen, gospodski, lep, fin, sa puno ukusa; o stvarima: lepa, ukusna, otmena, kitnjasta; elegantan svet, obrazovano, fino, otmeno društvo. (lat.)
muški rod Otmen gospodin, kicoš, pomodar u odevanju i ophođenju.
ženski rod Odabran i ukusan spoljašnji izgled, otmenost, gospodstvenost, dostojanstvenost, ugrađenost, finoća, fin ukus; kon eleganca, muz. elagante; elegantnost. (lat.)
muški rod Elegantan muškarac (lat.)
glagol Komponovati elegiju. Pisati tužnim stilom.
ženski rod Kod starih Grka i Rimljana: svaka lirsko-epska pesma napisana u distisima; docnije: umetnička pesma u kojoj pesnik iznosi svoja osećanja, naročito tihu tugu i bol zbog toga što je u svetu sve nestalno i prolazno; žalobna pesma, tugovanka, žalopojka; predstavnici kod nas: J. St. Popović, Đ. Jakšić, J.J. Zmaj, V. Ilić. (grč.)
ženski rod Seta, tuga (grč.)
prilog Setno, tužno (grč.)
muški rod Pisac elegija, elegist, onaj koji peva elegiju ili piše elegiju, tužnu pesmu (grč.)
pridev Tužan, setan, žalostan, bolan, žaloban; slkon razmišljanju, osetljiv; elegičan stih, onaj koji se sastoji od distiha, tj. koji je napisan u heksametru i pentametru (koji dolaze jedan za drugim); elegična pesma, svaka pesma u distisima. (grč.)
ženski rod Odabran i ukusan spoljašnji izgled, otmenost, gospodstvenost, dostojanstvenost, ugrađenost, finoća, fin ukus; kon eleganca, muz. elagante; elegancija. (lat.)
prilog Na elegantan način, ukusno, otmeno, fino (lat.)
prilog (muzika) Kitnjasto, gospodstveno, otmeno; elegante.
prilog (muzika) Kitnjasto, gospodstveno, otmeno; elegantemente.
konjukcija Dokle god.
ženski rod (medicina) Paraliza na obe strane tela.
ženski rod (medicina) Opšta klonulost, uzetost. (grč.)
glagol Lišiti privilegija.
glagol Povući zakonitost, zakonski status.
ženski rod Povlačenje ozakonjenja, ukidanje legitimiteta.
glagol Odrediti, poslati, izaslati; ovlastiti, opunomoćiti; preneti na koga (pravo, dug itd.). Poslati nekoga da zsastupa određene interese na nekom skupu ili kod državnog organa (lat.)
imenica Davanje ovlašćenja (pravnom ili fizičkom licu) o zastupanju (lat.)
muški rod Poverilac (zajmodavac) koji je upućen na neko treće lice radi naplate svojih potraživanja; Osoba koja imenuje ili šalje delegata ili delegatara (lat.)
muški rod (finansije) Poverilac koji je upućen na neko treće lice radi traženja nekog duga.
muški rod Izaslanik, poslanik, zastupnik, predstavnik, opunomoćenik od nekog kolektiva ili države. (lat.)
muški rod Dužnik koji svom poveriocu (zajmodavcu) ustupa svoja potraživanja prema nekoj trećoj osobi. (lat.) Izdavalac naredbe (ili naloga); trg. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe.
ženski rod Poslanstvo, izaslanstvo; Grupa ljudi ili delegata na koje je preneta neka vlast ili ovlašćenje o zastupanju. Predstavnici određenih interesa na kongresima, zasedanjima, pregovorima (lat.) prav. Ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neko drugo lice sa pristankom ovoga poslednjeg.
glagol (hemija) Osloboditi od vode; neku tečnost putem isparavanja ili destilisanja osloboditi od nebitne i nepotrebne vodene sadržine.
ženski rod (hemija) Oslobođavanje alkoholnih tečnosti, tekućina, od vode; v. deflegmirati.