ženski rod Nauka o duševnim pojavama kod životinja. (grč.)
pravac empirijske psihologije koji naglašava bitni značaj procesa volje i osećanja; suprotno; intelektualistička psihologija.
medicina deo psihologije koji se bavi proučavanjem spolnog nagona.
ženski rod Nauka o duši, tj. o onome što se pod pojmom "duša" razumeva, o činjenicama, zakonima i razvitku duševnog života uopšte; za razliku od filozofije, odnosno metafizike, ona je empirijska nauka, tj. njen predmet su pojave tzv. neposrednog, unutarnjeg iskustva, one koje svaka svesna jedinka nalazi u sebi kao nešto što joj je neposredno dato. (grč.)
ženski rod Psihologija deteta, dečja psihologija (grč.)
ženski rod Nauka o bolesnoj duši; up. psihopatologija. (grč.)
ženski rod Deo psihologije koji kritički ispituje spiritizam, telepatiju, telekinezu, materijalizaciju, vidovitost i druge okultne pojave; up. okultizam. (grč.)
ženski rod Nauka o najosnovnijim, poslednjim načelima psihičkog (duhovnog i duševnog) života. Sistematski pokušaj bavljenja onim što je van empirijskih činjenica i zakona psihologije; Sistematski pokušaj da se empirijske činjenice i zakoni psihologije iskažu jezikom fiziologije; Sistematski pokušaj da se potpuno utvrde opšti zakoni psihologije (grč.)
Izraz za psihologija razvića, zajedničko ime za životinjsku, dečju i socijalnu psihologiju.
psihologija koja proučava duševne, psihičke pojave u vezi sa fiziološkim pojavama i na osnovu fizioloških pojava; osnivači: E. H. Veber, G. T. Fehner i naročito Vilhelm Vunt.
ženski rod Nauka koja proučava duševne osobine (tzv. "narodnu dušu") većih zajednica i pojedinih naroda. Kod nas se najviše i najuspešnije bavio njom Jovan Cvijić.
nauka koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca, npr. psihologijom razlika u spolu, u sposobnostima, psihologijom tipova, razlika u starosta itd.; psihologija individualnih razlika, individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti.
ženski rod Isto što i folklor (grč.)